{"id":3296,"date":"2015-04-27T18:36:36","date_gmt":"2015-04-27T16:36:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.st-pedagozi.net\/?p=3296"},"modified":"2015-04-29T12:47:18","modified_gmt":"2015-04-29T10:47:18","slug":"primostenska-kronika-2015","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.st-pedagozi.net\/?p=3296","title":{"rendered":"Primo\u0161tenska kronika 2015."},"content":{"rendered":"
\"P1020681\"<\/a>

Stepenicama prema gore ili prema dolje????<\/p><\/div>\r\n

<\/h5>\r\n
\u25ca<\/span><\/h5>\r\n
Dr\u017eavni skup za stru\u010dne suradnike pedagoge<\/span><\/h5>\r\n
Primo\u0161ten, 2015.<\/h6>\r\nPi\u0161e: Ante Karin<\/strong>\r\n

\u25ca<\/span><\/p>\r\n

Mi dobro znamo da Antino obe\u0107anje nije ludom radovanje jer stru\u010dna kronika i ove godine iz Primo\u0161tena na vrijeme sti\u017ee. \u010cini se sun\u010danija i vedrija od pro\u0161logodi\u0161nje, nadaju\u0107i se pozitivnom pedago\u0161kom odgovoru na pitanja sa izlaganja od kojih nam se nije digla kosa na glavi kada su ideje iz njih odlu\u010dile iza\u0107i vani.<\/p>\r\n

P.S. Podsjetnik na \u0161ire sadr\u017eaje skupa pogledajte preko naran\u010dastih linkova.<\/p>\r\n\r\n

\u02dc<\/span><\/h2>\r\n
\u201eIma ne\u0161to u tom na\u0161em moru\u201c<\/strong><\/h6>\r\n

Ove je godine, u odnosu na lanjsku, sve zapo\u010delo druga\u010dije. Sunce zamijenilo ki\u0161u i ju\u017einu, blizina krajnjeg odredi\u0161ta olak\u0161ala putovanje, a informacije koje su stizale obe\u0107avale su vi\u0161e pedagoga na skupu nego lani. A i na\u0161a \u201eekipa\u201c u punijem sastavu sti\u017ee na odredi\u0161te. Bit \u0107e da je ne\u0161to u tih devet slova jedne rije\u010di.<\/p>\r\n

Kako smo se odmicali\u00a0 od\u00a0 Zagore i pribli\u017eavali\u00a0\u00a0primorju, ni\u0161ta se spektakularno nije dogodilo osim jedne sitnice: prvo \u0161to upadne u o\u010di je blistavo kristalno plavetnilo koje nam svaki put bez pogre\u0161ke ozari lica, ugrije du\u0161u a nacionalni ponos u\u010dini vidljivijim nego ina\u010de.\u00a0 E pa kad se ovo zadnje zaljulja \u2013 pravac tamo.\u00a0 Na more. Pomo\u0107i \u0107e.\u00a0 Sigurno. Da ga se pogleda, pomiri\u0161e, dodirne ili se po\u017eeli uroniti u tu \u010distu, jasnu i nebesko plavu prozirnost.<\/p>\r\n

Ali da ne duljim uvod (a mogao bih). Uglavnom, pedagozi svoje stru\u010dne skupove provode na biranim mjestima, malenim ili onim malo ve\u0107im, ali mjestima koja nam se ovako jo\u0161 vi\u0161e urezuju u srca. I bit \u0107e, vjerujte, \u00a0tako i sljede\u0107i put.<\/p>\r\n\r\n\r\n

\"P1020684\"<\/a>

Ima ne\u0161to u tom na\u0161em moru.<\/p><\/div>\r\n

Hotel lako na\u0111osmo jer nam u tom gradi\u0107u vi\u0161e ni\u0161ta nije nepoznato. Na vratima hotela, kao pravi doma\u0107in, do\u010deka nas na\u0161a, uvijek nasmijana,\u00a0\u0110ur\u0111ica, pozdravismo se i nakon \u201ekako smo, \u0161ta ima\u201c dade nam kratke upute za prijave po sekcijama. A onda se prijavismo, bacismo pogled na sobe, usput ostavismo stvari i, kako je ve\u0107 pro\u0161lo 14 sati, krenusmo prema kongresnoj dvorani pripomo\u0107i u prijavama za rad po sekcijama. Nakon toga se preselismo u dvoranu na uvodno predavanje. I tako zapo\u010de na\u0161 ovogodi\u0161nji dr\u017eavni skup.<\/p>\r\n\r\n

Didaktika se vra\u0107a ku\u0107i ili jesmo li Ameriku otkrili u Finskoj<\/h6>\r\n

Na samom po\u010detku pozdrav nam uputi\u0161e savjetnice Ivana i \u0110ur\u0111ica, za\u017eeli\u0161e nam uspje\u0161an rad i slu\u017ebeno otvori\u0161e skup. Tema ovogodi\u0161njeg skupa je pedagog i suvremena pedago\u0161ka teorija i praksa. To bi zna\u010dilo – kakva nam je uloga u svijetu brzih i nepredvidivih promjena, kako se\u00a0 mi snalazimo u njemu i \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti da bi u njemu bilo vi\u0161e pedagogije. Uvodni\u010dar, profesor Previ\u0161i\u0107,<\/strong>\u00a0 pored ve\u0107 dobro nam poznatih teza, problematizira kurikularnu reformu koja nas \u010deka i u koju se ve\u0107 dobro zagazilo i upozorava na neka rje\u0161enja iz drugih zemalja koja se predla\u017ee uvoditi u na\u0161 \u0161kolski sustav. Malo je dvojio oko istra\u017eivanja koja se kod nas u zadnje vrijeme provode i podsje\u0107ao da se ne zaboravi humanisti\u010dka pedagogija i vrijednosno usmjeren odgoj i obrazovanje. Preporu\u010dio knjigu “Pedagogijska teorijska perspektiva”<\/span><\/strong><\/span><\/span>.<\/a><\/p>\r\n

Nakon stanke nastupi \u010dovjek kojega smo jo\u0161 u Vodicama prepoznali i predvidjeli da ono tamo ne\u0107e biti posljednji put da \u0107emo raditi na zajedni\u010dkim poslovima. Onako prijateljski, dr. Boris Joki\u0107,<\/strong> kako smo ga i osje\u0107ali,\u00a0 svojim osvrtom na kurikularnu reformu<\/span><\/a><\/strong><\/span>,<\/span><\/strong><\/span><\/span> \u00a0zaista nas je i po\u010dastio kazav\u0161i da pedagozi u njoj imaju posebno i klju\u010dno mjesto i da \u0107emo biti zastupljeni u svim povjerenstvima.\u00a0 I vi\u0161e nas puta pozvao da se uklju\u010dimo. Odavno nismo osjetili takvu va\u017enu konkretnost kao ovaj put.\u00a0<\/strong> I ve\u0107 je vrijeme da se krene na taj na\u010din. Promi\u0161ljen pristup, mogu\u0107nost uklju\u010divanja svih struktura, vertikalna i horizontalna povezanost cjelokupnog sustava\u00a0 te \u0161iroka javna rasprava idu u smjeru uspjeha ove reforme jer \u0107e ih ve\u0107ina dionika, radi svoje uklju\u010denosti, smatrati svojom i po\u017eeljeti provesti. Samo da onaj zadnji skalin sve ne pokvari pa da se ne dogode izmjene i dopune kao i mnogo puta do sada. Pa \u0107e se opet \u010duti \u00a0\u201ereforma je obe\u0107anje,\u00a0 a kod nas je obe\u0107anje\u2026\u201c<\/p>\r\n

Posljednje predavanje za ovaj dan je bilo ono profesora Jur\u010di\u0107a<\/strong> o pedagogu kao nositelju razvoja pedago\u0161kih kompetencija nastavnika. Kad te hvali onaj koji je isti kao ti \u2013 ne mora\u0161 mu vjerovati, ali ako to ponavlja vi\u0161e njih i vi\u0161e puta \u2013 nema druge, valja uva\u017eavati izre\u010deno. Tako i ovo iz usta profesora Jur\u010di\u0107a da je pedagog glavni stru\u010dni nositelj pedago\u0161kog razvoja \u0161kole i \u00a0naj\u0161ire profilirani stru\u010dni suradnik koji sudjeluje u svim fazama odgojno-obrazovnog procesa.<\/p>\r\n\r\n\r\n

\"P1020687\"<\/a>

Prije ve\u010dere baciti \u0111ir po Primo\u0161tenu i dati o\u010dima gu\u0161ta.<\/p><\/div>\r\n

Za danas dosta. Slijedi vrijeme za slobodno vrijeme. I da se malo is\u010dakulamo s onima koje nismo vidjeli od pro\u0161le godine. Dr\u017eimo mi do tih na\u0161ih obi\u010daja. A ove godine nas bar i ima. Pa, rije\u010d-dvije s nogu, jedno pi\u0107e za stolom ili kra\u0107a \u0161etnja uz obalu.\u00a0 I tako se no\u0107 neopa\u017eeno do\u0161uljala do \u010detiri nule, a to je ve\u0107 signal da bi se mozak trebao pripremiti za zaron u onu fazu koja mu \u010dini dobro.<\/p>\r\n\r\n

Igrom do razvoja<\/h6>\r\n

Drugi je dan zapo\u010deo predavanjem dr. R. Rajovi\u0107a<\/span><\/span><\/strong><\/span><\/a> na temu u\u010denja kroz igru. Obzirom da je za njegovo predavanje predvi\u0111eno 90 minuta (\u010dovjek stigao izdaleka) vidjelo se po na\u0161im reakcijama da je moglo trajati i du\u017ee i da bi mi jednako pozorno pratili i dalje. Osim u po\u010detnom privikavanju na njegov na\u010din govora, dalje je sve teklo glatko. Cijelo nas je vrijeme na poseban na\u010din dr\u017eao budnima. Svoje predavanje je povezao s mozgom i ulogom koju igra (ona na\u0161a klasi\u010dna) ima u razvoju djece, te upozorio na pogre\u0161ke koje roditelji \u010dine u svom, danas sve vi\u0161e, preza\u0161ti\u0107enom odnosu prema djeci (video<\/strong><\/span><\/a>).<\/strong><\/span> Svi smo suglasni da su prve godine \u017eivota za razvoj djece jako va\u017ene, a danas je istaknuto da je za razvoj asocijativnog mi\u0161ljenja presudno razdoblje od druge do pete\u00a0 godine. Dakle, vrijeme kada su djeca u pred\u0161kolskom uzrastu, mada je va\u017ena i cijela prva dekada njihova \u017eivota. Sve ovo je povezao s rezultatima PISA istra\u017eivanja u kojima je u vrhu sve manje Europe, a sve vi\u0161e Azije. Da je ne\u0161to kod nas (u Europi) pogre\u0161no moglo se i\u0161\u010ditati iz tih rezultata.\u00a0 Ako je samo Finska na pristojnom mjestu, \u0161to je s ostalima? I kako to da nema Norve\u0161ke i \u0160vedske, a oni su joj susjedi i sli\u010dnog su \u0161kolskog sustava? E, na to pitanje ovdje ne odgovaramo jer ovo izvje\u0161\u0107e nema tu svrhu.<\/p>\r\n\r\n\r\n

\"P1020679\"<\/a>

Primo\u0161ten,pedagozi i masline – slobodno asocirajte<\/p><\/div>\r\n

Po zavr\u0161etku ovog motiviraju\u0107eg predavanja te\u0161ko je izi\u0107i za govornicu i zadr\u017eati pozornost slu\u0161atelja. No, ipak profesorica J. Bizjak Igrec<\/strong><\/span> se jako potrudila prikazav\u0161i rezultate istra\u017eivanja “u\u010denja-u\u010denja”<\/span><\/strong><\/a> koje je odr\u017eano u zagreba\u010dkim \u0161kolama. Inicirali, proveli, analizirali i rezultate predstavili potpuno volonterski – zna se tko. Zgodno. Nema isticanja, ni cijene ni popisanih tro\u0161kova. A rezultati, kao da svega toga ima.<\/p>\r\n

Potom je slijedila pauza a nakon nje je predvi\u0111en rad po sekcijama. Kako je bilo sedam sekcija, svi su sudionici lako prona\u0161li onu koja im najvi\u0161e odgovara. A trebalo je odabrati jednu za dopodnevni dio i drugu u poslijepodnevnom terminu.\u00a0 A bile su, \u010duli smo,\u00a0 dobro posje\u0107ene. Nakon sekcija je vrijeme za ru\u010dak i odmor do 15 sati.<\/p>\r\n

Poslijepodnevni dio je otvorio dr. P. Bezinovi\u0107<\/strong><\/span><\/strong> temom o va\u017enosti privr\u017eenosti \u0161koli i predanosti u izvr\u0161avanju \u0161kolskih obveza za op\u0107i razvoj u\u010denika<\/span><\/strong><\/span><\/a>. Rezultatima istra\u017eivanja pokazao je kako su to dvije temeljne dimenzije konstrukta vezanosti za \u0161kolu, koja je, kao \u0161to znamo, va\u017ean za\u0161titni \u010dimbenik za razvoj rizi\u010dnih pona\u0161anja. Dao je niz savjeta usmjerenih na pobolj\u0161anje \u0161kolske klime, a kao \u010darobnu formulu je nazna\u010dio vi\u0161esmjernu komunikaciju izme\u0111u \u0161kole, roditelja i \u0161ire zajednice.<\/p>\r\n

Nakon \u0161to je profesorica S. Zrili\u0107<\/strong> istakla ulogu pedagoga u inkluzivnom obrazovanju, uslijedio je rad u sekcijama u popodnevnom turnusu. Voditelji sekcija su ostali isti i u istim prostorijama, samo su se promijenili slu\u0161atelji. Po zavr\u0161etku rada u sekcijama od kojih se neka odu\u017eila i preko 2 sata, trebalo je ve\u010derati. Nakon ve\u010dere kuda koji mili moji. Svatko negdje. Nitko nigdje. Dok se u\u010dinilo zgodno, potrebno i korisno. A mislilo se i na sutra, zadnji dan na\u0161ega skupa, pa su neki bili zauzeti poslom oko pripreme izvje\u0161\u0107a s rada sekcija.<\/p>\r\n\r\n\r\n

\"primosten\"<\/a>

More je bilo kristalno bistro, a mi….<\/p><\/div>\r\n

Ravnatelj i pedagog \u2013 suradnici u uspje\u0161noj \u0161koli<\/h6>\r\n

Prvo predavanje zadnjeg dana otvori dr. Bezinovi\u0107 temom o unutarnjem i vanjskom vrednovanju kao jednakova\u017enim pristupima u podizanju kvalitete rada \u0161kole. Po reakciji nazo\u010dnih, nije problem u prihva\u0107enosti, provedbi, analizi ili prijedlogu mjera (metodologiji), ve\u0107 u tome \u0161to s pokazateljima koje dobijemo i tko \u0107e nas podr\u017eati u tome da provedemo ono \u0161to se u\u010dini potrebnim. A da je potrebno provoditi ova dva procesa nitko od nas ne dvoji.<\/p>\r\n

Nakon ovoga nam se obrati gospodin Matas,<\/strong> predstojnik splitske podru\u017enice Agencije s temom suradnje ravnatelja i stru\u010dnih suradnika kao pretpostavke uspje\u0161ne \u0161kole. I dalje su to dvije osobe \u010dija suradnja ili nesuradnja jednako ostavlja traga na rad \u0161kole. Me\u0111utim, razlikuju se u smjerovima kojima vode ti tragovi. Njegova prezentacija, puna uva\u017eavanja i jednih i drugih,\u00a0 sadr\u017eavala je jedan slajd na kojem je i slikovito i slikovno prikazan odnos ravnatelja i stru\u010dnog suradnika \u0161to je neke od nas asociralo na ravnatelja u prvom mandatu i pedagoginje pred mirovinu pa smo, za svoj gu\u0161t, slo\u017eili i kra\u0107u pri\u010du o tom trenutku sa slajda.<\/p>\r\n

Nakon predavanja profesorice S. Hitrec<\/strong> o ulozi pedagoga u izazovima kurikularnih promjena i dr. D. Mayer<\/strong> iz HJZZ o ulozi pedagoga u za\u0161titi reproduktivnog zdravlja mladih, slijedilo je izvje\u0161\u0107e s rada po sekcijama i zaklju\u010dno obra\u0107anje voditeljica ovogodi\u0161njeg stru\u010dnog skupa, savjetnica \u0110ur\u0111ice i Ivane.<\/p>\r\n

Svi zadovoljni ovom trodnevnim dru\u017eenjem zaklju\u010dismo ovaj stru\u010dni skup. Jo\u0161 preostaje onaj neslu\u017ebeni dio: ru\u010dak,\u00a0 odjava, jo\u0161 jedna kava, pozdravljanje i put pod noge. A mi, svjesni pogre\u0161ke koju smo napravili pri dolasku jer smo i\u0161li autoputom, odlu\u010dismo se ispravit na odlasku pa \u0107emo krenuti \u201estarom magistralom\u201c. Da se o\u010di nagledaju prizora a mozak privikne na ljetne aktivnosti. A do tada, neka jo\u0161 malo. Strpljenja. Pa i prolje\u0107e ima \u0161to pokazati. Posebno kod nas i posebno kad se pa\u017eljivije gleda. A da bi se to dogodilo, dok jo\u0161 nije gu\u017eva,treba i\u0107i magistralom.<\/p>\r\n

I pred sam kraj. Poseban pozdrav, klasi\u010dni ili suvremeni, svim sudionicima webolucije.<\/p>\r\n

I dvije male napomena uz ovaj osvrt. \u00a0Prva ka\u017ee da nas je na ovom skupu zaista bilo, ali nas je bilo i u kongresnoj dvorani.\u00a0 I na svakom predavanju. Ali i vani. Eto to je prednost. Kad nas ima, ima nas svugdje. Pa ponovilo se. Druga ka\u017ee da mi ovo nije prvo izvje\u0161\u0107e sa dr\u017eavnih skupova pa se ispri\u010davam svima koji ovo budu \u010ditali ako prona\u0111u ne\u0161to \u0161to sli\u010di na ponavljanje iz prethodnih izvje\u0161\u0107a. Nije bilo namjere, a ni \u017eelje, a ako se dogodilo, dogodilo se i popravit \u0107emo drugom zgodom.<\/p>\r\n

\u010cinkvina<\/strong> za kraj, mo\u017ee i uz primo\u0161tenske orgulje, kako vam drago!<\/p>\r\n\r\n\r\n

\"P1020683-001\"<\/a>

Mi,
stariji i mla\u0111i.
Slu\u0161ali, razmi\u0161ljali, zami\u0161ljali.
Susretom, strukom, praksom, Primo\u0161tenom.
Oblikovani.<\/p><\/div>\r\n\r\n \r\n\r\n ","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u25ca Dr\u017eavni skup za stru\u010dne suradnike pedagoge Primo\u0161ten, 2015. Pi\u0161e: Ante Karin \u25ca Mi dobro znamo da Antino obe\u0107anje nije ludom radovanje jer stru\u010dna kronika i ove godine iz Primo\u0161tena na vrijeme sti\u017ee. \u010cini se sun\u010danija i vedrija od pro\u0161logodi\u0161nje, …<\/p>\n

Read more »<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5,7],"tags":[26],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.st-pedagozi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3296"}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.st-pedagozi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.st-pedagozi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.st-pedagozi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.st-pedagozi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3296"}],"version-history":[{"count":59,"href":"http:\/\/www.st-pedagozi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3296\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3359,"href":"http:\/\/www.st-pedagozi.net\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3296\/revisions\/3359"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.st-pedagozi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3296"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.st-pedagozi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3296"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.st-pedagozi.net\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3296"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}