{"id":1046,"date":"2011-07-17T16:04:30","date_gmt":"2011-07-17T16:04:30","guid":{"rendered":"http:\/\/stpedagozi.wordpress.com\/?p=1046"},"modified":"2011-07-17T16:04:30","modified_gmt":"2011-07-17T16:04:30","slug":"simptom-odlikasa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.st-pedagozi.net\/?p=1046","title":{"rendered":"Simptom odlika\u0161a"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Zavr\u0161ili su upisi u srednje \u0161kole u ljetnom roku, a zajedno s njima i pri\u010da o broju odlika\u0161a koja ih posljednjih godina prati gotovo poput elementarne nepogode.<\/p>\n

Sama pri\u010da ve\u0107 du\u017ee vrijeme nije novost, predvidljiva je kao i nabrajanje krivaca koji su je proizveli ili mo\u017eda ideja koje bi je trebale rije\u0161iti.\nNo, kao \u0161to se predvidljivo pojavi tako i predvidljivo nestane pokazuju\u0107i iznova nedostatak napora da se sustavno pri\u0111e razmatranju problema sustava u kojem je broj odlika\u0161a samo jedan od simptoma.<\/p>\n

O broju odlika\u0161a se pi\u0161e i zato \u0161to su podatci na kraju godine dostupni i \u0161to su posljedice vidljive – problemi s upisom. Me\u0111utim, \u0161to je s drugim podatcima o uspjehu koji su bitno druga\u010diji, npr. s podatcima o ocjenama na polugodi\u0161tu?<\/p>\n

Jedna analiza provedena u osnovnim \u0161kolama Splitsko dalmatinske \u017eupanije prije tri godine (i tada je odli\u010dnih osma\u0161a na kraju godine bilo oko 50%) pokazala je, izme\u0111u ostalog, da su u\u010denici 8. razreda na polugodi\u0161tu imali iz matematike u prosjeku 45% dovoljnih i nedovoljnih ocjena, iz kemije 35%, a iz fizike 30% . Najve\u0107i postotak odli\u010dnih ocjena bio je iz engleskog jezika i to 25% iz \u010dega bi se moglo pretpostaviti da broj odli\u010dnih u\u010denika na kraju godine ne bi trebao biti ve\u0107i od 30%, ali znamo da nije tako.\u00a0 (izvor:\u00a0Prikaz uspjeha u\u010denika 4. i 8. razreda na kraju polugodi\u0161ta 2007.\/08. iz predmeta koji se vrjednuju na nacionalnim ispitima )<\/a><\/p>\n

Bilo bi korisno istra\u017eiti za\u0161to?<\/p>\n

Analiza uspjeha u\u010denika sastavni je dio godi\u0161njeg programa rada pedagoga. Ona zna\u010di i odgovornost da se otvore pitanja, uka\u017ee na probleme i potakne rasprava. Za\u0161to to izostaje na \u0161iroj razini?\nJe li to zbog do\u017eivljaja da ti podatci nikoga ozbiljno ne zanimaju, da smo nemo\u0107ni ne\u0161to promijeniti, da smo osamljeni u poku\u0161aju da uka\u017eemo na probleme ili smo zadovoljni \u0161to je uspjeh odli\u010dan pa zapravo nemamo \u0161to komentirati?<\/p>\n

No, da ne bi olako prozivali krivce ili nudili rje\u0161enja, mo\u017eda bi bilo korisnije iz perspektive osnovne \u0161kole nabrojiti neke probleme koje\u00a0 ve\u0107ina nas osje\u0107a, koji su povezani i s uspjehom u\u010denika i koji zaslu\u017euju ozbiljniju raspravu:<\/p>\n\n